Često postavljana pitanja
Što je European Business Wallet?
Novčanik za digitalni identitet koji je Europska komisija predložila za organizacije, poduzeća, samostalne poduzetnike i javna tijela, a ne za pojedince. Omogućio bi im da se identificiraju, potpisuju i pečate dokumente te razmjenjuju provjerene vjerodajnice s partnerima i javnim tijelima diljem EU-a. [1]
Je li već zakon?
Ne. COM(2025) 838 prijedlog je Komisije, a ne usvojeni zakon. Prolazi kroz redovni zakonodavni postupak EU-a: vodeći odbor Parlamenta glasovao je 10. rujna 2026. za otvaranje pregovora, a plenarna sjednica potvrdila je tu odluku 7. listopada 2026., a Vijeće je usvojilo vlastito pregovaračko stajalište, ali obje institucije još mogu izmijeniti tekst prije nego što bude usvojen. [4] [6]
Kada bi se primjenjivao?
Bi li moje poduzeće moralo koristiti Wallet?
Ne. Prema prijedlogu, korištenje Business Walleta ostalo bi dobrovoljno za poduzeća. Obveza prihvaćanja Walleta pada na tijela javnog sektora, a ne na poduzeća da ga posjeduju. [1]
Bi li ga javna tijela morala prihvaćati?
Da. Prijedlog bi zahtijevao od tijela javnog sektora da prihvaćaju Wallet za identifikaciju, autentifikaciju, podnošenje dokumenata i obavijesti. [1]
Po čemu se razlikuje od EUDI Walleta?
EU Digital Identity Wallet uspostavljen je Uredbom eIDAS2 za fizičke i pravne osobe jednako, a sadrži vlastite identifikacijske podatke i elektroničke potvrde atributa imatelja. COM(2025) 838 izmijenio bi članak 5.a stavak 1. Uredbe eIDAS tako da obveza osiguravanja novčanika obuhvaća samo fizičke osobe. [8] [1]
Business Wallet zaseban je, namjenski instrument za gospodarske subjekte i tijela javnog sektora, kategoriju koja obuhvaća poduzeća, javna tijela, obrtnike i samozaposlene osobe. Obrtnici i samozaposlene osobe mogli bi vlastiti EU Digital Identity Wallet koristiti i za pristup uslugama povjerenja koje se nude za Business Wallete, primjerice sigurnom komunikacijskom kanalu, bez stjecanja potpunog Business Walleta. [1]
European Business Wallet u odnosu na EU Digital Identity Wallet
Je li "organizacijski novčanik" ista stvar?
U svakodnevnoj uporabi jest. "Poslovni novčanik", "organizacijski novčanik", "novčanik tvrtke" i "enterprise wallet" svi opisuju novčanik koji drži organizacija, a ne osoba, i ljudi ih koriste kao istoznačnice.
Pojam koji nije istoznačnica jest EU Digital Identity Wallet, koji je eIDAS2 uspostavio za fizičke i pravne osobe jednako i čije bi obvezno izdavanje COM(2025) 838 sveo samo na fizičke osobe. [8] [1]
Što bi uštedio?
Tko bi pružao novčanike?
Svaki subjekt s poslovnim nastanom u Uniji koji o svojoj namjeri obavijesti nacionalno nadzorno tijelo i ispuni zahtjeve. Prijedlog primjenjuje postupak prijave umjesto prethodnog odobrenja, pri čemu postojeća eIDAS nadzorna tijela provode naknadni nadzor nad pružateljima. [1]
Opći pristup Vijeća tu bi prijavu zamijenio zahtjevom za odobrenje i produljio pregled na 60 dana, pa je pitanje tko smije pružati novčanik jedna od točaka koje su u pregovorima još otvorene. [13]
Gdje mogu pročitati prijedlog?
Možete pročitati sam prijedlog ili pratiti njegov napredak kroz Zakonodavni opservatorij Parlamenta. [1] [4]
Je li Komisija provela procjenu učinka?
Ne formalnu. Komisija je odobrila odstupanje od procjene učinka jer se Business Walleti izravno nadovezuju na izbor politike koji je već ocijenila 2021. za europski okvir digitalnog identiteta. [1]
Umjesto toga radni dokument službi Komisije SWD(2025) 837 detaljno analizira problem, opciju politike te njezine očekivane troškove i koristi. [12]
Bi li tvrtku išta koštao?
Bi li ga mogle upotrebljavati tvrtke izvan EU-a?
Da, prijedlog to predviđa. Njegovo poglavlje o međunarodnim aspektima omogućilo bi pružatelju da izda European Business Wallet gospodarskom subjektu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, nakon što su tom subjektu izdani identifikacijski podaci nositelja Walleta i jedinstveni identifikator te je njegov identitet provjeren metodama koje propisuje eIDAS. [1]
Bio bi to jedan identitet Walleta po subjektu. Subjekt bi mogao zatražiti samo jedan skup identifikacijskih podataka, pružatelj bi o zahtjevu obavijestio svoje nadzorno tijelo, a države članice surađivale bi kako nijedan subjekt s poslovnim nastanom izvan Unije ne bi dobio dva. [1]
Okvir bi djelovao i u suprotnom smjeru: Komisija bi mogla priznati kao jednakovrijedne business wallete, ili cijele okvire, koji se nude u trećim zemljama, pod uvjetom da su interoperabilni s okvirom povjerenja iz eIDAS-a i da podupiru barem identifikaciju, autentifikaciju i razmjenu elektroničkih potvrda o atributima. Sami pružatelji novčanika i dalje bi morali imati poslovni nastan u Uniji. [1]
Kakav bi bio njegov odnos prema Once-Only Technical Systemu i Single Digital Gatewayu?
Single Digital Gateway, jedinstveni digitalni pristupnik, uspostavljen je Uredbom (EU) 2018/1724, koja predviđa i tehnički sustav za automatiziranu prekograničnu razmjenu dokaza među nadležnim tijelima. Taj sustav primjenjuje načelo „samo jednom”: poduzeće ne bi trebalo morati dvaput dostavljati iste podatke tijelima javne vlasti. [14]
Prijedlog Business Wallete tretira kao dopunu tom sustavu, a ne kao njegovu zamjenu. Navodi da uredba ne bi dovodila u pitanje pravo pravnih osoba da informacije dostave samo jednom te da bi gospodarski subjekt trebao moći u svojem Walletu čuvati i prenositi dokaze pribavljene putem Once-Only Technical Systema i kombinirati ih s onime što Wallet već sadržava. [1]
Granica koju povlači odnosi se na to tko s kim razmjenjuje. Once-Only Technical System obuhvaća razmjene među tijelima javnog sektora, dok bi Business Wallets obuhvaćali razmjene između tijela javnog sektora i gospodarskih subjekata te među gospodarskim subjektima. [1]
Što s osobnim podacima zaposlenika koji djeluju u ime tvrtke?
Business Wallet pripadao bi organizaciji, a ne osobi koja ga koristi. Prijedlog ovlaštenog zastupnika definira kao fizičku ili pravnu osobu koja djeluje u ime nositelja Walleta na temelju ovlaštenja koje je nositelj dao, a sučelje Walleta kao sastavnicu koja komunicira s korisnicima koji djeluju u ime nositelja. [1]
Kad su u pitanju osobni podaci, opće pravo zaštite podataka primjenjuje se nepromijenjeno. Prijedlog navodi da se Uredba (EU) 2016/679 primjenjuje na svaku obradu osobnih podataka na temelju njega te da bi europski digitalni imenik, koji bi sadržavao osobne podatke gospodarskih subjekata, bio izgrađen na smanjenju količine podataka i ograničenju svrhe, uz tehničku i integriranu zaštitu podataka te pseudonimizaciju gdje je to primjereno. [1]
Selektivno otkrivanje nudi se kao dodatna zaštitna mjera. Prijedlog ga preuzima iz europskog okvira za digitalni identitet i opisuje kao mogućnost korisnika Walleta da upravljaju vrstom i količinom podataka priopćenih drugim nositeljima Walleta i pouzdajućim stranama. [1]